pacijenca – strpljenje
pačat (se) – uplitati, umiješati (se)
Va njazlo kačak ni se za pačat.
pačit – smetati
paćan – podoban
padavica – epilepsija
padela (padela se loncu ruga, a jenako črni) – posuda za kuhanje
pahnut, spahnut, zapahnut – zaudarati, svinuti (nogu), zasmrdjeti
paj, palčić – zajimača za juhu
pajdaši, pajdašali su – drugovi, drugovali
pal (obesili su Pusta na pal) – stup
pal – peronospora
palac – palača
palada – pristanište
paladič – batina
Kad ne pomore beseda, pomore paladič.
palandra – raspuštenica, skitnica
palenta konpirica – palenta od kukruznog griza i krumpira
paler – ugljenar
palerija – ugljenarstvo
palež – paljevina
palica, paličica – štap, štapić
palivo – kržljavo (voće)
palt – trafika
paltarica – trafikantica
paljuzgat – praćakati (se)
pametit – pamtiti
pan – vrsta tkanine (sukno)
panada – vrsta juhe (prežgana juha u kojoj se zakuha malo kima i na kraju se u nju doda na ulju popržen na kockice narezan kruh)
panaric – zanoktica
pancada (skočil je va more na pancadu) – potrbuške
pantakan m – prašak protiv nametnika
pantigan – štakor
pantofuli – visoke i tople kućne papuče
panjoka – vojnički kruh
papagalo – papiga
papaštroko – čovjek bez vrijednosti, idi mi-dođi mi
paprić – prgav čovjek
par – dvoje
Par para išće do smrti.
parafang – blatobran
parakal – odbojnik
para mi se – čini mi se, pričinja
parapet – zidić
parat, partić – komad, komadić
Nima ni arta ni parta. (nema zanata, ni nasljeđa)
parat, rasparat (ne paraj te brageše, još ću ih zakrpat) – parati, rasparati
pared (zmed judi i blaga ni pareda ni bilo) – pregradni zid
parićat, parićano, parićevat – pripremiti, pripremljeno, pripremati
paron – gospodar, vlasnik
Dva parona kot dva zvona, saki po svoju zvoni.
parona – gospodarica
partenca (brod je spravan za partencu, a njega još ni) – odlazak
particela – parcela
partida – partija (u igri)
partit – otići, odlaziti
pas – pojas
pas, pasić, brek – pseto, psetance
Pas laje, mesec ne haje.
Čuda pasi i vuka uji.
pasaj, pašaj – prolaz
pasak, paski – jestivi dio cvijeta češnjaka
pasani – prošli
pasano vreme – prošlost
pasareta – napitak sa sodom
pasat (kot bura j’ po kuće pasala i se ohlapustala) – proći
pasevat, pasevali – prolaziti, prolazili
pasica – dio suknje ili hlača u struku
pasići – vrsta cvijeća, zijevalica
pasja leta, pasja teplina, pasja vera – loše godine, velika vrućina, uzrečica
past – pasti
pašaj – prolaz
pašaport – putnica
pašet (mulac, ni veći od pašeta i zidarskega lapiša skupa / oko 120 cm) – zidarski metar
pašišće (ova deca se sprazne kot da j’ moja kuhinja pašišće / sve pojedu, počiste) – pasište, pašnjak
pašpica – koštica
pašta – tjestenina
paštica – kolač
patakun – venecijanski novac od mjedi, poznat po veličini
patela, patelica – rever muške jakne, rever ženske jaknice ili kaputa
patina – laštilo za cipele
patinat – laštiti cipele (patinat nazdolun / u pren. značenju bježati nizbrdo)
patrona, patroni – metak, meci
pave pavić (dječja pjesmica: pave pavić, kade je moj dragić) – bubamara
pavenka – zimzelen
pavuk – pauk
pavučina – paučina
paždroć – mješavina
paždroćat – napričati svega i svačega
peča (kupila san hćere peču robi za dotu) – bala platna
pečanja – poklon svinjskog mesa kot kolinja prijatelju i susjedu
Ako ni dima, ni ni pečanji.
pečenka – pečenje
ped – udaljenost od vrha palca do vrha kažiprsta (oko 10 cm)
pedaj – pedalj, udaljenost od vrha palca do vrha malog prsta kod rastegnutih prstiju (oko 20 cm)
pedal – pedala
pedalat (pedalal je nazdolun kot da ga vranić goni / brzo trči ili brzo vozi) – okretati pedalu na dvokolici, trčati
pedoći – dagnje
pegla – glačalo
peglat – glačati
Saku subotu potle tanca najprej ju spegla, pa otkunpanja. (seks)
pegućav, pedoćav – pjegav
pegula – nezgoda, nesreća, peh, baksuz
pegulan – nesretan
pejat – voziti
Saka večera spat peja.
pelc, pelica – krzno, krzneni kaput
pek – pekar
pekavina – žgaravica
peknjica – pekarnica
pena – pjena
penit se – pjeniti se, ali i ljutiti se
penta (moran ovu kokoš ubit aš je počela nosit jaja va pente) – jaje bez vanjske kore
pentat – nerazumljivo govoriti
penzija, penzijoner – mirovina, umirovljenik
pepita – uzorak crno-bijelih ili plavo-bijelih kvadratića
pere – lišće
pergul – balkon, terasa
perilo (majko, kega perila iman / mnogo prljave robe) – mjesto kraj izvora gdje se pere roba
perla, perlica – biser, biserić
perlin – plavilo za rublje
perlinat – rublje namakati u vodu s plavilom
pest, pešćica – šaka, šačica
peša – vrsta blitve
pešćevata (zemja) – pjeskovita
pešćeve – šljunak
pešćevići (od mora san prnesla lepi pešćevići) – oblutci
pešćić – kamenčić
pešekan – morski pas
peškarija – ribarnica
peškat (peškaj asa / baci asa) – uhvatiti ili uzeti određenu kartu
pešt, zapešt, zapeštat – usitnjena slanina i češnjak za varivo
pešta (smrdi kot pešta / izuzetno velik smrad) – kuga
peštalor – velik i širok nož kojim se usitnjava pešt
peštat, speštat – tući nekoga, natući
Speštali su Boga va njin, ma ni boji.
peteh, petešić (na Belu nedeju kupit ću petešića kemu se v rit puše / suvenir) – pijetao, pjetlić
petešit – zadovoljavati seksualne potrebe
On samo kukuriče, ma ne peteši. (nema seksa)
petid (se mu j’ Bog zel, samo ni petid) – tek
petjar, petjarit – prosjak, prosjačiti
S petjaron petjarit, ma ne i delit.
petjat – prosjačiti
petroje – petrolej
Ne levaj v oganj petroje. (svađa na svađu)
petrsin – peršin
peverun – feferon
peza, pezat, spezat – vaga, vagati, izvagati
Ni leh otprl usta, već su ga spezali.
pezdojit (se) – penjati se, verati
picat (jaja za Vazan) – udariti jajem o jaje
pićo (brojalica: stari palac kruha prosi, kažiprst ga doma nosi, srednji gledi pa se jedi, ča prstenjak se poji, a mićemu pićotu niš ne ostane) – nešto sitno, maleno
Pidrovi – nadimak jedne obitelji
pijan – alkoholiziran
Ča j’ čovek pijaneji, to mu j’ put duji.
pijandura – pijanica
pijat, pijatić – tanjur, tanjurić
Dobijeno na pijate ima manji valor. (bez truda)
pijažat (se) (sen se pijaža, a niki je za ženu neće) – sviđati se
pikabit – ormar
pikador (roba visi na njin kot na pikadore /mršavost) – vješalica za odijelo
pikjača – vrsta srcolike trešnje
piknja, piknjica – točka, točkica
pilić – pile
pilindrek – bombon s jakim mirison koromača
pilotina – piljevina
pimpjast – spor
pinčur, pinčurić (čin stanen na on pinčur, moran skočit va more) – stijena koja strši iz mora
pinel, pinelić – kist, kistić
pindul, pindulić (vavek mu z bareti visi neki pindul; ala, Ivić, pusti pindulića da stori pipi / reć će mama sinu kad ga uči da sam mokri) – visuljak
pinka – duguljasti kruh
pinpjat – lijeno obavljati neki posao
pinpjast – lijen
pinjata, kotlić za palentu – posuda za kuhanje palente
pipa – lula
pir – svadba
Star.: Ne more jena rit na dva pira.
pirnica – trava pirika
pirni judi – svatovi
pirula – tableta
pirun – vilica
Škrtavcu delavci juhu s pirunon jedu.
pisak – zvižduk, ali i dio glazbala
Od kad mu piski v rit zabil, trdo muči. (ušutkao ga)
pisalo, s. – štapić za pisanje po Pestalocijevoj pločici (Stavi va boršu pločicu i pisalo.)
pismo, po keh pismeh – pismo, preneseno znač. kojom namjerom
pišćenac, pišćenica – veće pile, mlada koka
pišmoja (gleda me kot pišmoja / prestrašeno) – pišmolj
pištola – pištolj
pišuraka – loše vino
pitom, pitomo (pitomo pustit, a divo lovit) – pitom, umiljat
pitur, pitura, piturija (napiturala se j’ i potrošila pituri kot da kamaru beli) – ličilac, boja, ličilački posao
pjačer – ispuniti želju, usluga
pjeskat – pljeskati
pjeta, pjetica – nabor
pjonbo, pjonbalo (hiti udicu pjonbo) – skok na glavu
pjover – nadstrešnica
pjunut, pjuvat – pljunuti
Ne pjuvaj vajer.
pjusnut – pasti, zapljusnuti ali i udariti nekoga
placa – trg, tržnica
placarica – prodavačica na tržnici, brbljavica
plaćila – plaćanja
plahuja – plašljivica
plaka – ploča štednjaka
plamik – plamen
plašćanica – oprta duga oko 6m, široka 3 do 4 cm, pletena od vune, za nošenje tereta
plavat – plivati
plazit – penjati se
plečić – uska vrpca
Najteže j’ s plečićen vezat početak i kraj od meseca.
pleh – lim
plehutat – lepršati, mahati krilima
pleni – pelene
plesan – plijesan
plesniv – pljesniv
plest (besedi su mu se plele) – plesti, zakuckivati
plešiv (i njemu su na glave papar tukli) – ćelav
plet, oplet (ženske su od jutra plele plevel) – plijeviti
pletilo – pletivo
plev ( plev i ogrnjalnica su žensko delo / pljevljenje i nagrnjanje) – pljevljenje
pleva – pljeva
plevel (slak, žijavac, pirika, črevca…) – korov
pliš – baršun
ploh – cijeli komad slanine
plovan, plovanija – svećenik, župa
pljufne (ženskoj z brenti voda sako toliko pljufne zavrat) – zapljusne
pobatičit (se) – zavezati maramu iza glave
pobeć – pobjeći
pobelit – obijeliti, oličiti
poberuh (danas je skoro saki otrok poberuh) – zadnje rođeno dijete
pobirat, pobrat (se) – skupljati, pokupiti se (otići)
poblanjat – ostrugati
poboga – pobogu
poboštrića – izreka, isto što i pobogu
pobrcat – pobacati
pocenet – pojeftiniti
pocurat – pomokriti
pocuranac, pocuranica (rodil njin se pocuranac / rečeno od milošte) – popišanac
počet, pošnel – početi, počeo
počinut – odmoriti
počitak – odmor
počivalo – odmorište
počivanje – odmaranje
počivat – odmarati
počofutat (se) – počupati se za kosu
počopat (kokoše su počopale se broskvi; majko, ma su se počopale sporad njega) – pozobati ali i posvađati
počrnit – pocrniti
poć (ni mi ča ni poć ni doć / uzaludnost) – poći
poćakulat – popričati
poćapala – prihvatila
poćapevat – prihvaćati
poćepkat – lagano prstima nekoliko puta dodirnuti obraze
poćockat – pokucati
pod – kat (kuće)
poda se, podase – ispod sebe
podat – pružiti
podbočit se (muški va tance podboče ruki a ženska se vrti kako brčak) – podbočiti se
podić (bačvu vina se stavi na podić) – podložak, stalaža
podišet – pomirisati
podivet – podivljati
podjist (se) – upala kože od znojenja
podleć – postaviti zamku, staviti jaja pod kokoš
podlet (podlej gulaš da ne zagori) – podliti (juhom ili vodom)
podložak, položak – jaje koje se ostavlja u gnijezdu
podložit, nasadit (kvočku) – staviti jaja pod kokoš
podmučeć – potajno
podnašat (Bog ti neće oprtit više leh ča moreš podnašat) – podnositi
podnica – dio kreveta na kome stoji madrac
po dobe – na vrijeme, rano
podragat – pomilovati
Podragaj muža i on je nečigov otrok.
podražet – poskupiti
Potle pedesete i vreme podražeje.
podrebrica – – – upala ???
podricat – poravnati
podrignut (prišal je, najil se i pobegal, ni arival ni podrignut) – podrignuti
podrsnut – poskliznuti
podrugevat (se) – podrugivati (se)
poduperano – potrošeno
Čovek umre kad podupera svojo vreme.
poduplaj, poduplati – udvostruči, udvostručiti
poduplano – udvostručeno
podurat – potrajati
podvit (čovek ni pas da će podvit rep) – podvinuti
podvrnut, podvrnja – skratiti, podviti, napraviti veći porub
podzime, o pozime – ujesen
podžup (kad ni župana, tu je podžup) – zamjenik župana
pofalit, pofalilo je – ponestati, ponestalo je
pofašat – omotati, povezati zavojem
Tatu bi rabilo ruki pofašat.
pofermat (pofermaj se malo, no, ću ti povedet) – kratko se zaustaviti
pofermevat (se se je pofermeval i gledal) – zaustavljao se
pofinit – posvršavati
pofinjevat – posvršavati
pofrigat (slanu ribu pofrigaj na mrzlen ulen pa će se raspast) – popržiti
pogajat – cjenkati (se)
pogaljufat – opelješiti
poganjat (se) (ta deca se cel dan poganjaju) – trčati amo tamo
pogibat (pogiba za njin) – umirati od čežnje, čeznuti
poglodat, poglotki al ostanki – postrugati, ostaci hrane
pogovorit (se) – porazgovarati
pograbit, pograbni (si su dolci pograbni i spravni za kop) – pograbiti, pograbljani
pogrdet – poružnjeti
pogrest – pogrebsti, očistiti
pogrišpat – naborati
pohajat – hodati (bez cilja)
pohićevat (se) – razbacivati se
pohitat (pohital je stol i kantridi preko poneštri, valda te sada va vrte obedvat) – pobacati
pohlapat – pojesti na brzinu
pohrustat – pojesti grickajući
poiskat – potražiti
poj – pjevanje
poje (pj.: ča je more da bi bilo poje, se bi gospe težakinje bile…) – polje
pojid – briga
pojidat (se) – brinuti (se)
Va bečeh ni sreća leh pojid.
pojist – pojesti
Star.: Ni jenu zimu ni vuk pojil, pa neće ni ovistu.
pojka (tancalo se pojku, valcer, mažurku, šotiš i tanac po hrvacki) – polka
pojužinat – pojesti za užinu
pokantevat – pjevušiti
pokarat – posvađati
pokle, potle – poslije
pokleknut – pokleknuti
pokrit – pokriti
pokrivalo – pokrivač
pokropit (ni ča čekat, ruže treba pokropit) – poprskati modrom galicom
pokrov (ne budi sakemu loncu pokrov) – poklopac
pokusit – okusiti
pokušat – kušati
pokora – pokora
Da ni greha ne bi bilo ni pokori.
pol – polovica
poleć (se) – legnuti, bolovati
polet – politi
polevača – rijetka kukuruzna kaša začinjena vrućim čvarcima
polevat – polijevati
poleveno – poliveno
polihat – poravnati
polimat – isturpijati
pol miša pol tića – šišmiš
polne – podne
polnoćnica – ponoćka
polokat – halapljivo ispiti
položak – nadomjestak za jaje u kokošjem gnijezdu
poltrona – naslonjač
poluštrat – ulaštiti
pomalo, pomanje – polako, polakše
pomastit – pogaziti, izgaziti
pomašćen – izgažen
pomest – pomesti
pomidor – rajčica
pomije – napoj
pomivalo (gren ća aš me čeka pomivalo) – neoprano suđe
pomivat – prati suđe
pomolat – popustiti
pomore – pomogne, pomaže
pomučeć – krišom, bez riječi
pomul, pomulić – okrugli držač, ručka
pomutit – zabuniti (se)
ponarastu – poodrastu
pondejak – ponedjeljak
ponemet (leta su pasala za ponemet brzo) – poludjeti
ponesrećit se – doživjeti nesreću
ponest se, gl. – uspjeti, poći za rukom (Poneslo mi seto delo.)
poneštra – prozor
ponopak – naopako
ponoret – pobjesniti
ponosit (bome, san se nanosil oveh brageš i ponosil ih do kraja) – iznositi
ponošen (ov kapot je ponošen) – upotrebljavan
ponujat – nuditi
Ki ne bi zel kad mu ponujaš, ne bi ni dal kad h njemu prideš.
ponutit – ponuditi
ponjava – deka, pokrivač
ponjuhat – pomirisati
poobedvat – poručati
pootpirat, gl. – pootvarati
popečak – žarač
popejat – provozati
popel – pepeo
popelnica – kutija za pepeo
popelnjak – jutena plahta za nošenje sijena
popičit (se) – pasti na glavu
popičevat (se) – posrtati
popićevat (volin popićevat stari judi) – ispitivati
popiševat – popisivati
popjahnut – isplahnuti
poplašen – prestrašen
popravice (popravice tat nikad neće reć da j’ kriv) – uistinu, doista
poprečki, napoprek – kratice
poprosit – zamoliti
popuhnut, gl. – popuhnuti (Popuhnul je tihi vetar, tihi vetar sa Levanta…)
popuznut se – poskliznuti
porabit – upotrijebiti
porabjeno – potrošeno
poradi (tega) – zbog toga
porahjat – lagano poravnati, protresti (slamaricu)
porajtat (ki porajta ča ona bjezgari / tko mari što ona lupeta) – mariti
porat – pristanište
porcija – obrok
porinut – pogurati
porkarija – svinjarija, nepodopština
Porkarija se pred čovekon taka.
portafoj – lisnica
portun – kućna vrata
poručit, poručili su (kad su delavci poručili, šli su va goru) – doručkovali, marendali
posahnut – povenuti
posahnut – usahnuti
posajmica – drugi dan iza sajma
posebe – posebno
poseć – posjeći
posedet – posjediti
posegnut (oče mu posegnu za saken brhanon / pogledati) – pružiti ruku za nečim
poseje (gleda kot miš s posej / začuđeno) – mekinje, ali i pjege na licu
posema – posve
posensega – potpuno
posest (se) – sjesti
poset – posijati
posipač (kamik posipač se stavi na vrh japnenice; potle dažja zogar po ceste nahita posipač) – usitnjeni kamen za posipanje
posivet – posijediti
poskakevat (Glava mu j’ poskakevala po škalineh, a on je vapil: – Sveta Trojice, pomori! – Ne rabi, ne, ćemo ga i sami! – zijali su grajani) – poskakivati
poskriveć – neopazice
posloženo (zdavni posloženi koguli) – posloženi, postavljeni
poslušan – slušam
posmudat – ponjuhati
posnažit – očistiti
posokolit se – usuditi se
pospat – malo duže spavati
pospravit – pospremiti
posrebat – posrkati
Posrebal je živjenje z velun žlicun.
postav (Milka je košćata kot šćika i ima visok postav) – stas
post – post
postit – postiti
Ona ti već 35 let posti – od jutra.
postoli (to j’ drugi par postol / to je posve drukčije) – cipele
postorit – posvršavati
Prej smrti rabi si ostanki postorit.
postoreno – posvršavano
postrojit – obojati
posujeno – posuđeno
Posujeno a ne vrnjeno je kot ukradeno.
posujilo – posuđeno
Sako posujilo čeka vratilo.
posujilnica – novčani zavod (banka)
posuminjat – posumnjati
posumporat (ruži) – obaviti sumporanje trsja
posvadit (se) – posvađati se
posvajen – posvađan
posve, pose – u potpunosti
posvojat – prisvojiti
pošada – posuđe
poškercat – pošaliti
poškrtat (pretisni škartacu i poškrtaj ti rubi) – postrugati
poškuret – potamniti
pošlatat, po šlate – opipati, pipkajući
pošmrcat – bijesno pobacati
pošpijat – zaviriti
pošta (kad priden na poštu hitin udicu, ne prej) – poštanski ured ali i točno određeno mjesto za ribolov
poštimat – pohvaliti
poštivat (poštivala j’ su robu va boro; frmenta zrasla poštivana kot soldati) – složiti
poštrpat – pročistiti (šumarak)
poštukat – ožbukati
pot, potan – znoj, znojan
O Petrove j’ čovek naležeć potan.
potancevat (volel je potancevat; ča potancuješ, hod curat / poskakivati) – plesati ali povremeno poskakivati (cupkati na mjestu)
potapka, potacka – potapše
potareno – pobrisano
poteć – potrčati
potekovanje, potekovat, poteknjada – stalno nekamo trčati, žuriti, užurbanost
poteplit – podgrijati
potepuh – skitnica
potirat – potjerati
potisnut – stegnuti
potit se, spotit (rabi se tri put spotit prej leh kruha jist / oranje, žetva, mljevenje) – znojiti se, oznojiti
potle – poslije
potleje – kasnije
potleh, potloh, natleh – po podu, na tlu
potoćano, potoćat (s kruhon potoćaj gulaš) – umočeno, pokupiti
potrdit – potvrditi
potreba – potreba
Star.: Jena potreba kupi, druga proda.
potrebito – potrebno
potrefit – pogoditi
Bog zna, čovek potrefi.
potreso – ukoso
potrkanja – strka
potropat (potropaj z nogami da vidiš kako daski drže) – udariti nogama o pod
potrošit (potrošil bi i papine moći / rastrošnost) – utrošiti
potrpet – potrpjeti
Star.: Bog ti da jušto koliko moreš potrpet.
potrpežjiv – strpljiv
potrt – pobrisati
potstrić (se) – podšišati (se)
povedanja – pričanja
povedat, povedet – pričati, reći
povenut – uvenuti
povenjen – uvenjen
povezutina – pogrdan izraz za ženu koja živi s muškarcem mimo braka i božjeg blagoslova
povret – ishlapiti kuhanjem
pozabit, pozabjevat – zaboraviti, zaboravljati
pozabjiv – zaboravljiv
On je pozabjiv samo kad treba vrnut.
pozapret – pozatvarati
pozdignut, pozdignjeno – podignuti, podignuto
pozdolica – nizbrdica
pozgorun – uspravno
Lačan čovek i prazna vreća ne stoje pozgorun.
pozijat – povikati
pozime, o pozime, opozimak – jesen
poznimat (s krizbana se prvo poznimaju boćice) – poskidati
poznopak – naopako
pozobat (tići su nan so grozje pozobali) – pojesti
požbokan – ožbukan
požerat – požderati
požeruh – izjelica
požmaret . izblijediti, izgubiti boju
požubjat – pogrickati
praća – praćka
praćat – trčati, bježati
prah (brojalica: na moru je jedan brod, pun je praha i balot…) – prašina, barut
prajak, prajki (tu zimu je bil takov glad da bi bili i prajki pojili) – papak, papci
pralica – željezna poluga
prasac, prašćić – svinja, prasence, odojak
Star.: Ča daš mužu i prašćiću vavek najdeš.
praskva – breskva
prasnut – udariti, prasnuti
prašćarija – mjesto gdje se prodaju svinje
prašće – suho granje za potpalu, suharci
prašćevina – svinjetina
prašći – svinjski
prašći vagoni – teretni vagoni
prat – prati
prat (prali su s kanuli se do noći) – jako pucati, bombardirati
pratika – vještina
pravica – pravda
praz (zavit kot prazji rog / zavrnut) – ovan
prč – jarac
Ni prč ne skače ako koza ne zdigne rep.
prčit (se) – ljutiti se, ali i praviti se važan, isticati se
prčkarija, prškarija – sitnice
prćuh – životinjski želudac
prdac – prdac
Star.: Ki od straha umre, njemu s prci zvone.
prdast – uvredljiv
prebedasto – preglupo
precij – cijena
predelat – preraditi
predelevat – prerađivati
predika, predikat (velečasni je predikal, ma ni proval) – propovijed, propovijedati
predikalnica – propovijedaonica
predomislet (se) – predomisliti (se)
pred škuro – u sumrak
prefalo – nehotice, pogrešno
prefriganac – lukavac
pregudat (se) – svađati (se), prigovarati
prehitit, prehićevat – prebaciti, prebacivati
Delo stori, a ne prehiti preko ramena.
prehtat (se) (prehtaju se okol Iveta, ma da bi za ča) – svađati se
preiskat (preiskala mu j’ si žepi) – pretražiti
prej – prije
preja – pređa
Za potrpet moraš bit od dobre vuni spreden.
prejidat (hiti kravan pest sena, viš da nimaju ča prejidat) – preživati
prejist – pregristi
Boje ti j’ zajik pregrist leh reć ča ni.
prekčera – prekjučer
prekombrčit (se) – prevrnuti se, napraviti kolut
prekonjat – prebroditi
Mi prekonjali, oni prejahali.
prekupošćica, ž. – preprodavačica, nakupac
premića – premalena
premij – nagrada
premore – uzmogne
Kako ki premore tako da.
premošćina (pul njih ni bogatija, ma j’ premošćina) – imućnost
premožan – imućan
Prej će pomoć siromah leh premožan.
premučat – prešutjeti
Nevesta mora saku drugu premučat.
prenačinit – preinačiti
prenašat – prenositi
prenavjat (se) – pretvarati se
Prenavja se kot da j’ krajice z riti pala.
Prenesla, prenest – prenijela (s jednog mjesta na drugo) ali i porod iza termina
preparandija – učiteljska škola
preplavat – preplivati
prepustit – prepustiti
Prepusti danas, prepusti jutra, tadrugidan nisi sam svoj.
prerisat – precrtati
presadelac – neiskopani krumpir koji drugo ljeto sam nikne
presajevat – presađivati
presan – prijesan, sirov
preseć, presekal (presekal ju j’ va besede) – presjeći, presjekao
presest – prisjesti
preslica – preslica
Star.: Joh ti mužu ki zganje ženu da prime preslicu.
preslepili su, preslepit – utajiti
Pol soldi su pokrali, pol preslepili.
presnac – vrsta kolača
presno – sirovo
presortat – presložiti
prespat – prespavati
Star.: Ča noć prespi, to vuk poji.
preša, ž. – tijesak, ali i žurba
prešit, gl. – žuriti (mala, ne preši odrast, aš ćeš prebrzo ostaret)
preteć, pretekovat – preteći, preticati
pretegnut – pretegnuti
pretočit, pretakat (vinari susvojni tri dni pretakali dokle su pretočili) – pretočiti, pretakati
pretrdo – pretvrdo
prevarito – varljivo
prevažat – prevoziti
preveć – previše
prevret – ponovno zakuhati
prevrnut – prevrnuti
prez – bez
prezdavna jama (va prezdavnoj jame biva Malik) – jama bez dna
prezet, prezimat – preuzeti, preuzimati
Jedino se petjaru niki ne riva mesto prezet.
prezid – potporni zid koji drži zemlju lijehe
prežet (hodi semo da ti taj ješmik na oke prežanjen) – liječenje ječmenca na oku uz pomoć srpa i čarobnih riječi
prežganica – vrsta juhe
prežgat – zaprškom začiniti
prežerat (se) – prejesti (se)
prežig, prežgalina – zaprška
prhavica – žeravica
Jubav je kot prhavica, smiron moraš va nju puhat.
prhlić – prve pahuljice snijega
prhut – perut
prhutaju, prhute (kokoše se prhutaju, bit će daž al imaju tekuti) – čeprkaju i valjaju se u prašini, trijebe se
pribrankanat – dovući teško breme
prićapat (prićapaj mi sled tu koltrinu) – pripomoć pri hvatanju
prićuknut – napomenuti, nagovijestiti, naslutiti
pridelat – privrijediti
Čovek ne živeje od zemji leh od onega ča na njoj pridela.
pridevak – nadimak
prifalet – uzmanjkati
priforca – na silu
prigibat (se) – sagibati se
Ča se više prigibješ, više ti se rit vidi.
prignat – dognati
prignut (se) – sagnuti se
prignjen – prignut, sagnut
prignjevat – prigibati se
prihajat – dolaziti
prihludit – dolutati
prijahal (sv. Juraj prijahal je na zelenen konje / proljeće) – dojahati
prijet, prijimat – primiti, primati
prikanpanat – doskitati
prikoštat (se) – prilijepiti se
prikuntenat – odobriti
prilet – doliti
prilevat – dolijevati
primotat (vrag zna od kude se primotal va grad) – doći, naići
pripeć (Kad sunce pripeče, Sveti Petar na prage jaje speče) – pripeći
pripomoć – ispomoć
pripovedat (svojni su pripovedali o nekoj Roške z Mihovila) – pripovijedati
pripravjat – pripremati
pripejat (sako leto ov fantesina drugu divojku pripeja) – dovesti
pripravit – pripremiti
pripravno – spremno
pripret (pripri vratnice na poneštre) – pritvoriti
priprt – pritvoren
priputit – prikopčati
priseć – prisegnuti
Pred licen božjen bi prisegal, a zad hrbata mu ukral.
prisega – zakletva
priskočit – skočiti u pomoć, pomoći
priskrbet – priskrbiti
prismilet – sažaliti
prismudit – zagorjeti
prisojan – osunčan
prispodabja, prispodabjat – nalikuje, uprizoruje (se)
pristat (ona stomanja mu pristoji kot prascu zvonac) – pristajati, odgovarati
prišlić – pridošlica
prišmujat se – prišuljati se
prišparat – uštedjeti
Ča mlad prišparaš, star najdeš.
Star.: Više vredi prišparano jaje, leh pojedena kokoš.
prit – doći
prit na se – doći k sebi
priteć, pritekla – dotrčati, dotrčala
pritenda, pritendast, pritendit se – kicoš, umišljen, praviti se važan
priteškat (neš mi j’ na štumihe priteškalo) – mučnina, teško na želucu
privezat (ruži rabi obrezat, privezat, okopat, sumporat i kropit ako će grozja bit) – privezati
privredit – priskrbiti
Ne moreš va isto vreme sebe privredit i drugemu ugodit.
prizorit (smokvi belice prej prizore od moric) – sazriju
prizrenut, ozrenut – sazreti
priženit (se) – ići za zeta
prkal – pamučna tkanina
prkatorij – čistilište
prkja, prkjast – pričalica, brbljav
prkjat – pričati bez veze
prlj – božur
prnest, prnašat – donijeti, donositi
Star.: Sv. Duh prnest će vreću buh. (mijenjaju se slamarice)
probelit – izustiti
probuć se – presvući se
procedilnica – cjedilo
procesija – mimohod
prodat, prodavat – prodati, prodavati
Star.: Drago bi ga prodal, ki ga ne pozna.
profum, naprofuman – parfem, namirisan
prognat – protjerati
prokjet – proklinjati
prokurat – nabaviti
proletat – prolijetati
pronest – početi nositi jaja
propadina – rupa u koju nešto propada
Čovek je čudna propadina, ji i sere.
propelo – raspelo
propijo – upravo tako
proplavat – proplivati
proprat, gl. – ovlaš oprati, tek toliko da se skine velika prljavština
prorajtat, gl. – spiskati
proset, gl. – prosijati
prosit, gl. – moliti (Kega moraš prosit, ni mu se ča grozit.)
proskubat, gl. – prorijeđivati
proskust, gl. – prorijediti (salatu)
prostit, gl. – oprostiti (da prostiš, gren rodit / stidljivost)
prosut, gl. – prosuti
prošćenje, s. – oprost (ako te pita prošćenje, znači da mu j’ prišlo z riti va glavu)
prošeći, gl. – prošetaj
prošpijat, gl. – proviriti
prošupit, gl. – probušiti
prošupjeno, pridj. – probušeno
proti – protiv ( Ni imel ni za ni proti.)
protirat, gl. – protjerati
proto, m. – nadglednik radova
prova (broda), ž. – pramac
prova, ž. – pokus
provat, provevat, gl. – kušati, isprobavati
provano, pridj. – isprobano
provizorijo, pril. – privremeno
provreslo, provrezlo, s. – ručke na torbi, držak
provrtat, gl. – svrdlom probušiti
provrtož, pridj. – snalažljiv (samo ti njega pusti, on je provrtož čovek)
proždragat, gl. – pročistiti
prška, ž. – sitnica (za saku pršku obesi nos / uvrijeđenost)
prškat, gl. – prčkati
pršona, ž. – osoba
prtit se, gl. – penjati se
prušijani, škure, ž. mn. – rebrenice
prut, m. – štap
prutica, ž. – letvica
prvi mrak, m. – sumrak (deca gredu doma kad prvi mrak pade i Zdravamarija zazvoni)
prvi taj – prvo branje radića ili mlade salate
prvo – prije
pržun, m. – zatvor
puč, ž. – napuklina, pukotina
puh, m. – puh (
puhalnica, ž. – cijev za raspirivanje vatre
puhanac, m. – na plaki ispečen komad razvaljanog tijesta
puholovac, m. – lovac na puhove
puk, m. – narod
pukalnica, ž. – od bazge napravljena naprava za izbacivanje lumbera
pul – kod
pulicaj, m. – policajac (brojalica: Ajn, cvaj, draj, Mate pulicaj)
pulpit, m.- propovjedaonica
puls, m. – bilo
pulsi, m.mn.- pletene orukvice za zapešće; zapesnice ili donji dio rukava (na đile su mi se raskinuli pulsi)
Frajarica frajaru najprej oplete beli pulsi, potle mu stavi črni oćali.
pult, m. – tezga
pumidor, m. – rajčica
punat, m. – bod, ubod
punta, ž. – srce olovke
punta, ž. – poluga
punčinela, ž. – zvrk
punpa, pumpa, ž. – crpka
punpijer, pumpijer, m. – vatrogasac
puntape, m. – broš
Ne ću bit sakemu muškemu puntape.
puntat, gl.
puntano, pridj. – poduprijeti, poduprto
puntela, ž. – potpornjak
puntica, ž. – okrajak
puntin, m. – jastuk za novorođenče
Kad se oženiš, neće te sekrva va puntine nosit.
pupa, pupica, ž. – lutka, lutkica
pupčići, m. mn. – svatovski bomboni
pupolotić, m. – lutak
pur je – ipak je
purga, ž. – sredstvo za čišćenje
purit se, gl. – ljutiti se
pusni, pridj. – pokladni
Pust, m. – vrijeme karnevala
pusteja, posteja, ž. – krevet (saka pusteja ima zglavje, znožje, boki, podnicu, šuštu i štramac, zgora su kušini va štikaneh kušinelnicah i pokrivala: lancun, ponjava, krpatur, a za lepo videt i koperta)
pustit, gl. – ostaviti (već ju drugi frajar pustil)
pustolina, ž. – pustoš
puše na vijaji – naleti vjetra
puškarnica, ž. – otvori na zidinama
putac, m. – dugme
putar, m. – maslac
Putar delan, putar je, ki ga dela, drek mu je. (praviti putar za prodaju)
putnica, ž. – osobna karta ili posebna putovnica za prijelaz granice
puzat, pužen, gl. – klizati, klizim (ki vrag je zmislel ti okrugli šoldi, lih mi pužu zmed prsti)
pužal, m. – baklja od rasjeckanog suhog drva
