Štrenjarovi
ŠTRENJAROVI
Od Zelmota na kraje štivi pride vela kuća z skodon kontra crekve sv. Trojice i z bekarijun va fonde. To su Štrenjarovi, ma je va polovine nutra bivala Francika Karlotova (Franjica Lučić) a napred, nad Bekarijun Mima Štrenjarova ( Marija Drnjević ) ku su još zvali Palpito ( po talijanski: kucanje srca ). Ta nadimak je bil sigurno za to ča se j´jako brzo švogevala – pa na jenu tvoju besedu trejset njijeh besed, samo ako si ča rekal ča se samo njoj ni pijažalo. Bila j´žvergalo, od sakega se znat i sakemu se reć. Živela j´sama od fita ča su za bekariju plaćali bekari, a zimala je na fit i školani (Ivić Valenčić s Pehljina i jedan Golik z Krasice). Sestra ove Mimi je bila oženjena za Toneta Rišlavi, učitelja pa nastavnika muziki va učiteljskoj škole. Francika je bila ženska ka je se znala ča se j´dogajalo po Grade. Nosila je vodu va brente va nekoliko familij va Grade i za to dobijala neč šoldi, kako se pogodi s ken, a zimala je i impjegati na fit. Pul nje je dosta let bival Jožić Haramija, općinski blagajnik, dokle se ni oženil z Tildun Spećinovun. Još je dosta let pul nje bival i Ilija Kliska, sreski pisar, Ličanin, dobrovoljac z Dobrudži, za kega se ni znalo je stari mladić, al oženjen pa razstavljen. Va bekarije, pametin da, je prodaval meso neki Karlo z Zameta , onda se nisu prodavale va bekarije kombasice i salami nego samo meso i to friško, aš ni bilo frižideri, imeli su samo jenu ledenicu, a led se pripejeval z Sušaka pa koliko dura. Ta Karlo ni mogal jutro počet delo dokle ni spod banka znel i popil jedan al dva frakulića rakiji, da bi mu se umirili prsti, ki su mu se prez tega vavek tresli. Za njin je držal bekariju Drago Konestabo, od nekuda z Krasice, dobar bekar, šerij i ni nikada preveć pil, vavek je sekal dobro meso i dobru meru daval, dosti let je bil va toj bekarije. Za njin je držal bekariju Stanko Oblak od Rubeš.
Francika je nastojala vavek z školani govorit trdo po hrvaski. Kad te trefi zapolne pita: “ Kamo ideš? Šta si dobroga ručao?” a govorila je na c kod i se stareje Grašćice. Rada je škercala i nikad se ne bi ofendila ako se j´ča preveć reklo. Su ju kojonali kad su Talijani šli ća: “Sir formajo, kokoše roštane – Francika do sita manjar!“ , to zato ča j´užala govorit da zna po talijanski ma njoj ni šlo baš najboje. Kad bi na pozime prihajala z Lozi s punen košon coki su ju pitali: “Francika, ča to nosite va koše? San natukla malo cocići. Treba ža žimu.˝
Rječnik
pregled riječi, pojmova
dolor sit amet – Lorem ipsum dolor sit amet
dolor sit amet – Lorem ipsum dolor sit amet
dolor sit amet – Lorem ipsum dolor sit amet
dolor sit amet – Lorem ipsum dolor sit amet
dolor sit amet – Lorem ipsum dolor sit amet
dolor sit amet – Lorem ipsum dolor sit amet
dolor sit amet – Lorem ipsum dolor sit amet
dolor sit amet – Lorem ipsum dolor sit amet
dolor sit amet – Lorem ipsum dolor sit amet
dolor sit amet – Lorem ipsum dolor sit amet
dolor sit amet – Lorem ipsum dolor sit amet
dolor sit amet – Lorem ipsum dolor sit amet
TINČEVI
Prva kuća pod Žudikun je nasame i ima manji vrt. To su Tinčevi. Tu je živel Riko Tinčev (Emerik Stipković) z ženun Marijun i dosta dece. Riko je let i let na općine bil kaser, pa su ga ljudi po ten ča j´delal, više zvali Riko Kaser. Pametin kad je već bil va penžijone: rad bi stal po lepen vremene pred Volticun i bi gledal zdolun. Je bil već va leteh ma ni nikad sel na zidac pod Ćulićevun kućun, vavek se j´držal drito i korajo. Na glave rašketa, na nose cviker, okol pasa vela, široka, črna faša, ka mu j´držala trbuh, a na koj se videla kadena od uri, a za uru je bil storen mići žep va toj faše, v ruke baštoncin. I tako ku uru prej polna postat, počekat da v Reke shiti kanul za javit polne, zjuštat uru i poć doma obedvat.
Je imel veleh dišturbi dokle su mu va novoj države, SHS, regulali penžijon, ni se onda jako skrbelo ima Riko i njegova familija ča jist, pa se na penžijon puno čekalo. Kad je to bilo finjeno je moral sam poć va Beograd prijet se zaostalo beči za nekoliko let. Si ti šoldi su mu splatili va munide od 25 par, spaketano va vrećicah pa je moral zet fakina s karetun i tu munidu prepejat va neku banku, kade su mu munidu promenili za hartu.
Dece je va kuće bilo dosta. Milka je bila oženjena za Tončića Štrkovega, mat Vojmiru i Velimiru. Po arte je bila šilica i cel svoj život ni spušćala iglu z ruki. Marija i Stanka su ostale doma neoženjene, a Zlatica je bila šla nekamo ća. San bil mići ma pametin da je h nan prihajal Rikotu sin Silvan, a moj otac mu j´daval knjigi za čitat. Ta Silvan je negde prveh let za raton umrl. Franjo je hodil va pripravnicu za poć pokle za učitelja, ma ni to storil. Je raji sopal va violin, a jako je lepo umel sost, i tako je postal najboji i najpoznateji violinist va Grade. Kad je prišla moda za “jazband” je složil svoj orkestar. On sam je sopal va napošni violin, ki ni imel škatulu za rezonancu nego neč kod membranu na gramofone, pa je takov violin bilo jako čut, bil je tu tambur i triangul, dve kitari, trumbeta i vela novita – saksofon. Kad se to se skupa složilo je bilo jako lepo čut. Sopli su na tanceh, ma najviše po Zamete i pul Srdoč. Pokle se j´bil Franjo nekamo zgubil va Hrvasku. Doma je ostal Dušan, ki ni imel nikakov art. Je delal neko vreme va porte na Sušake kod manaval, a pokle j´šal va Zagreb pa su govorili da je tamo bil graski pulicaj.
Rječnik
pregled riječi, pojmova
dolor sit amet – Lorem ipsum dolor sit amet
dolor sit amet – Lorem ipsum dolor sit amet
dolor sit amet – Lorem ipsum dolor sit amet
dolor sit amet – Lorem ipsum dolor sit amet
dolor sit amet – Lorem ipsum dolor sit amet
dolor sit amet – Lorem ipsum dolor sit amet
dolor sit amet – Lorem ipsum dolor sit amet
dolor sit amet – Lorem ipsum dolor sit amet
dolor sit amet – Lorem ipsum dolor sit amet
dolor sit amet – Lorem ipsum dolor sit amet
dolor sit amet – Lorem ipsum dolor sit amet
dolor sit amet – Lorem ipsum dolor sit amet