mac, m. – svežanj
maca, ž. – teški bat
macel, m.- klaonica
macić, m. – vezica, svežnjić
macola, ž. – veliki teški bat za razbijanje kamena
mačak, maška – mačak, mačka
mačić, m.
mačići, m.mn.
mačji, pridj. –
mačji kašaj – lagani posao(to storit ti je mačji kašaj)
maća, maćica, ž. –
maćan – mrlja, uprljan
maćat se, gl. nesvrš. –
maćeha – pomajka
madreperla – sedef
madrun – bolest (perforacija slijepog crijeva)
magari, pril. – makar
magazin, magaziner – skladište, skladištar
magistra – apotekarica
magistrat – gradska uprava za vrijeme Austro-Ugarske
magleno (magleno do tal) – maglovito
maglina, maglica – jaka magla, blaga maglovitost
mah – mahovina
mah, govorit va mah (o delu govore si va mah, ma ga se ne ćapaju) – istovremeno
mahat – mahati
maj – svibanj
maj – zelena grana na vrhu kuće ili okićena za maškare
maja, majica – vrsta odjeće
majevica – prva nedjelja u svibnju
majko, majko moja (čuđenje) – barem
majna – rudnik
majolika – porcelan
majski (odvavek se pale majski kresi po bregeh) – svibanjski
ma ka – ali koja
makac – pomak
makakada – glupost
makaruni – vrsta tjestenine
ma ke – ma baš, ma da
makina, makiništa – stroj, strojar
makineta – upaljač
maknut, maknjevat – maknuti (se), micati
mala, malica – djevojčica
malagriž, magriž – smilje
malesina – djevojčura
mali, malčić – dječak
malik, Malik – dobri duh
Pj.: Malik teče po putiće va črjenen klobučiće)
malin, malinica – mlin
Va malin frmenta, z malina palenta.
Saki svojun vrećun va malin.
malinac – mlinac za kavu
malo kad – rijetko
malomanj – skoro, približno
maloprej – malo prije
malvazija – vrsta vina
mama, mater, materina (dota) – mama, majka, majčin (miraz)
mamit, mamilo me – privlačiti, privlačilo me
manat (oče) – trti, trljati
mancat, mancali (mancali smo mihur od prasca se dokle ni prišal tanak i čist da se more napuhnut) – trti, trli (o betonski pod)
manća – napojnica
ma ne (govori, govori ma ne dela) – ali ne
mane, manun – meni, mnom (sa mnom)
maneštra – jelo od povrća
manevar – pokret vojne jedinice
manica, ručica, manih (Muž njoj manih od metli na hrte prebil. /zlostavljanje/)
– drška
manižat (se) – kretati se, brzo raditi, spretno
manovra – vojna vježba
mantinjada – svirka, podoknica
mantrat (se) (od škura do škura čovek se mantra po toj zemje) – mučiti (se)
manžeti – zavrnuti dio rukava ili hlača
marač (marač brtoglavac / prevrtljivac) – ožujak
marčena mezga – proljetni sok
marćat, marćapija (marća kot soldat) – hodati (brzo), marširati, pločnik
marenda – dopodnevni obrok
mareta – lagano gibanje mora, bibavica
marinada – pržena riba u octu i ulju s mrvicama, lukom i ružmarinom
mariner – mornar
marit – brinuti
marojdi – hemoroidi
martelina – zidarski čekić
martinšćak (zvali su ga još martinski i katarinski mesec) – studeni
Martinja – blagdan sv. Martina (11.studeni)
marun – pitomi kesten
maruhnjača – kolač od maruna
maslat (ne maslaj po ten blate) – gaziti po blatu
maslo (rit mu va masle / izobilje) – maslac
mastilo – crnilo, tinta
mastit, zmastit – gnječiti, gaziti
maša, mašit (on ti maši i otpeva) – misa, propovijedati
star.: Mozak za pašu, zajik za mašu.
maša za pokojneh – misa zadušnica
maška, mačak, mačići – mačka, mačak, mačići
Maška da, maška zame. (dati i uzeti)
maškara, maškarat – krinka, maskirati (se)
maškul – naprava za pucanje koja proizvodi prasak bez hica (mužar)
maštrunac – mješanac, križanac
mat – mati
matafun – pesnica, udarac šakom
Matafun je matafunu brat.
matačit (mladići su na leve su noć matačili po sele) – ludovati
materženit (kad ni za drugo, pošaji ga materženit) – psovka
matica – točenje mošta i prodaja vina u kući
matičica – motičica
matika – motika
Najslaji kruh matika umesi. (najslađi kruh od vlastita brašna)
matrikula – dozvola za plovidbu
mavrica – duga
mazat, maži, mažen – mazati, maži, mažem
mazga – domaća životinja, križanac konja i magarice
mažurana – majoran, origano (Majorana hortensis)
mažurka – vrsta plesa
medaja – medalja
medanjica – privjesak na lančiću
Ne želin bit medanjica, ni viset okol vrata.
medicina – lijek
medved – medvjed
meh – mijeh
mehko, mekak – mekano, mekan
mehojit (se) – meškoljiti (se)
mej – između
mej sobun – između sebe
mej ten – međutim, između toga
mekak, mehka – mekan, mekana
mekuša – vrsta trešnje
mel, melta, meltat – pijesak, žbuka, žbukati
melisa – matičnjak
mena (ženske su za prnest šenicu nosile sol za menu va Slavoniju) – mijenjanje, davanje soli za žito
mendula – badem
mendulato (teču za tun kurbetinun kot da mendulato deli) – slatkiš napravljen od šećera, meda i badema
menta – metvica
mepar (mepar da su se do sita naćakulale) – čini mi se, kao da će, izgleda
mera, merit – mjera, mjeriti
Ne slaže mu se mera klobuka i pameti.
merica – mjerica
Merika, merikanski – Amerika, američki
merina – ruševina, razvalina
merit – mjriti
meritat, zameritat – zavrijediti
merlić – čipka
merlin – mrkva
mesec, Mesec – mjesec, Mjesec
mesečari (hodi za Mesecon) – mjesečari
mesing – legura bakra i cinka
mesit – mijesiti
mest, mesti, pomesti – mesti, čistiti metlom
Najprej pometi pred svojemi vrati.
mestit (se) – premještati se s noge na nogu
mesto – mjesto, ali i umjesto
mešancija – zbrka
mešat – miješati
mešćan – mještanin
meškojit – meškoljiti (se)
meškuja – mušmula
meštar, meštrica (… za rok’en rol meštrica i pol, reče Kompanjet) – učitelj, učiteljica
meta, metica – metvica
metar (krojački, stolarski, butigerski, samo zidarski je pašet) – jedinica duljine
metraža, butiga od metraži – roba koja se prodaje na metar, trgovina
metuj – noćni leptir
Dokle čovek ima krejuti, obleće okol divojki kot metuj okol sveći.
mezga – sok u mladici, srčika, sok između kore i srži drveta
mezoluto – crna tkanina s bijelim detaljima
mežnar, mežnarica – crkvenjak
mići, mića, mićo – malen, malena, maleno
Ako ni mićega, ni ni velega.
mićihan – malecki
mig – pokret okom
migat, miže – sijevati, namigivati
migavica – ribarska mreža
Mihoja, Mihoja pul Rubeš – dan sv. Mihovila, blagdan, ples i sajam
mihojšćak, mihojski mesec – rujan
mihur – mjehur
Mikulova – dan sv. Nikole (6.prosinac)
milicija – policija
milon, melon (ima sisići kot miloni) – dinja
miloserje – milost
milje – obično izvezen mali stolnjak
mina – eksplozivna naprava
minćoni – inćuni
minij – temeljna boja za željezo
minja, minji – djevojčica, dječačić
mirakul – čudo, neobičnost, senzacija
mirakulat – zapomagati
mirit (posvajne) – miriti (posvađane)
mirnice – pomirdbe
misal, namisal – misao, naum
misal – crkvena knjiga iz koje se čita misa
mislet – misliti
mišnjak – mišolovka
mito – nekada mjesečna ili godišnja naknada za obavljen posao (mlekaricama, kravarima, pastirima itd. plaćalo se na Belu nedeju)
mizeran, mizerija – bijedan, bijeda
mjačit, zmjačit – grijati, ugrijati, podgrijati
mjafkat – mijaukati
mjašno, mjačno (popij to mleko dokle je mjašno) – mlako
mjaskat – mljackati
mjavica – dug kolac
mlad, mlaji – mlad, mlađi
mlado leto – proljeće
Mlado leto – Nova godina
mlaj – mlad mjesec, mlađak
mlajarija – mladež
mlajuhi – mlađarija
mlekarica – žena koja nosi mlijeko za prodaju
mleko – mlijeko
mlet, samlet (ki prvi pride, prvi meje) – mljeti, samljeti
mobilija – namještaj
močit – vlažiti, močiti
močno leto – kišna godina
moć (ću moć ću, ma ne saku noć) – mogu, moći
moć (vražja leta, kad su zele moć ča nisu i žeju ) – moć, snaga
moćan – snažan
mod – način
modar – tamnoplav
modrica – masnica
modrina – plavetnilo
mojga, na mojga Boga – moga, tako mi Boga, doista
mokulić – opušak
molat – olabaviti, popustiti
molevat – popuštati
molit – moliti
molo, na molo – labavo
Ženu veži, ma na molo.
mona, moniga – budala
monada – glupost
mondura – odora, uniforma
mora – vještica koja noću muči ljude, osjeća se kao pritisak u grudima
morat, moran – morati, činiti protiv svoje volje
morast, morica – crnomanjast, crnka
morbin (pj.: Oj, Pepina, puna rit morbina…) – obijest, raspojasanost
morčići (nakit) – crnčići (riječki suvenir)
morda – možda
more – može
more bit – može biti
moreš, morete – možeš, možete
morica – crnka
morić – crnokos dječak ili muškarac
moro – crnac
morš – škrip
mošnja – vrećica za novac oko vrata
mošnjice – mahune
mot (već zrana hiti zajičinu va mot; zvončar mora imet mot) – pokret
motat (se) – motati, vucarati (se)
motovilica – motovilac
movi (se) – pokreni (se)
možjeni (ne žvergaj, već su mi se i možjeni strudili naslišat te) – mozak
mrak (mrak te zamunjesa i zgubiš se) – zao duh bez oblika, kao dim
mravi na pašaj – staza mravi
mrcina (ne veruj njoj, ona ti je jena mrcina / pogrdan izraz za lošu osobu) – pokvarenjak ali i strvina
mrga (on ti je mrga od čoveka) – velik čovjek
mrha (mrha jena mrhasta) – nevaljala osoba
mrhojit (se) – vrpoljiti (se)
mrkač – hobotnica
mrkast – prljav oko ustiju
mrkat – tržnica
mršć, mršća (na Beloj nedeje judi je kot mršća) – mrijest, mnogo, veoma mnogo nečega na kupu
mrtvo telo (leži kot mrtvo telo) – mrtvac
mrzet (mrzi mi se nanke taknut to delo) – gaditi
mrzlo, mrzlina – hladno, hladnoća
mržjit (se), zmržit – gužvati (se)
mučan (čovek je mučan od dela), pridjev od muka – težak, naporan, umoran
mučat, mučeć, mučetjiv – šutjeti, šuteći, šutljiv
muć, muće – tucanik na rubu ceste
mućavina – nesvjestica, mutež
mudandi – muško donje rublje
mufa – plijesan
muhat (se) – lijeniti (se), migoljiti (se)
muk – zatišje
muka (muka Isusova) – trud
muka (za palentu) – žuti griz
mul – pristanište za brodove
mula – mazga
mulac – nezakonito dijete, ali i dešpetljivo dijete
mularija – dječurlija
muline – konac za ručni rad
mulit (fažol) – muliti, runiti
multa – globa
muljenac – svježi grah
mumjat, promumjat – mrmljati pod nos
munida – sitniš (isključivo novca)
munjen – luckast, nestašan
munjeno – ludo
munjesat – skakati, bučiti
mural – gredica, jača letva
murva – dud
musast (čovek) – šutljivac
mustra – uzorak
mušć (ma si se namušćala, namirisala) – parfem
mušičav – napadnut mušicama (grah)
Ni koristi od mušičavega fažola i jalove kozi.
muškardin – kicoš
muškat – vrsta grožđa
mušketina – velik i jak čovjek
mušnina (mušno, mušno, pak otrok) – mučnina
muštrat (muštrala ga j’ i zmuštrala pa sad kot pasić za njun poteče) – dresirati
mutast (ona onako lajava najboje da oženi mutastega) – nijem
mutit, namutit, zmutit – mutiti, nagovoriti, poludjeti
muzgat se, gl. – vrpoljiti se (Čin se pošne muzgat i lastit, znan ča bi otel.)
muzgić – budala, budalica
muzika – glazba
muzol – prišt
muž beseda – čovjek od riječi
mužićo (mužićo moj, ni ti leh poć) – suprug (riječ se koristi kod umiljavanja)
mužina – veliki čovjek