pacijenca – strpljenje

pačat (se) – uplitati, umiješati (se)

Va njazlo kačak ni se za pačat.

pačit – smetati

paćan – podoban
padavica – epilepsija
padela (padela se loncu ruga, a jenako črni) – posuda za kuhanje

pahnut, spahnut, zapahnut – zaudarati, svinuti (nogu), zasmrdjeti

paj, palčić – zajimača za juhu

pajdaši, pajdašali su – drugovi, drugovali

pal (obesili su Pusta na pal) – stup
pal – peronospora
palac – palača
palada – pristanište
paladič – batina

Kad ne pomore beseda, pomore paladič.

palandra – raspuštenica, skitnica
palenta konpirica – palenta od kukruznog griza i krumpira
paler – ugljenar
palerija – ugljenarstvo
palež – paljevina
palica, paličica – štap, štapić

palivo – kržljavo (voće)

palt – trafika
paltarica – trafikantica
paljuzgat – praćakati (se)

pametit – pamtiti

pan – vrsta tkanine (sukno)

panada – vrsta juhe (prežgana juha u kojoj se zakuha malo kima i na kraju se u nju doda na ulju popržen na kockice narezan kruh)

panaric – zanoktica

pancada (skočil je va more na pancadu) – potrbuške
pantakan m – prašak protiv nametnika
pantigan – štakor

pantofuli – visoke i tople kućne papuče

panjoka – vojnički kruh

papagalo – papiga
papaštroko – čovjek bez vrijednosti, idi mi-dođi mi
paprić – prgav čovjek
par – dvoje

Par para išće do smrti.

parafang – blatobran
parakal – odbojnik
para mi se – čini mi se, pričinja

parapet – zidić

parat, partić – komad, komadić

Nima ni arta ni parta. (nema zanata, ni nasljeđa)

parat, rasparat (ne paraj te brageše, još ću ih zakrpat) – parati, rasparati

pared (zmed judi i blaga ni pareda ni bilo) – pregradni zid

parićat, parićano, parićevat – pripremiti, pripremljeno, pripremati

paron – gospodar, vlasnik

Dva parona kot dva zvona, saki po svoju zvoni.

parona – gospodarica

partenca (brod je spravan za partencu, a njega još ni) – odlazak
particela – parcela
partida – partija (u igri)

partit – otići, odlaziti

pas – pojas

pas, pasić, brek – pseto, psetance

Pas laje, mesec ne haje.

Čuda pasi i vuka uji.
pasaj, pašaj – prolaz
pasak, paski – jestivi dio cvijeta češnjaka
pasani – prošli
pasano vreme – prošlost

pasareta – napitak sa sodom

pasat (kot bura j’ po kuće pasala i se ohlapustala) – proći

pasevat, pasevali – prolaziti, prolazili
pasica – dio suknje ili hlača u struku
pasići – vrsta cvijeća, zijevalica
pasja leta, pasja teplina, pasja vera – loše godine, velika vrućina, uzrečica

past – pasti

pašaj – prolaz

pašaport – putnica

pašet (mulac, ni veći od pašeta i zidarskega lapiša skupa / oko 120 cm) – zidarski metar

pašišće (ova deca se sprazne kot da j’ moja kuhinja pašišće / sve pojedu, počiste) – pasište, pašnjak

pašpica – koštica

pašta – tjestenina

paštica – kolač

patakun – venecijanski novac od mjedi, poznat po veličini

patela, patelica – rever muške jakne, rever ženske jaknice ili kaputa

patina – laštilo za cipele

patinat – laštiti cipele (patinat nazdolun / u pren. značenju bježati nizbrdo)
patrona, patroni – metak, meci
pave pavić (dječja pjesmica: pave pavić, kade je moj dragić) – bubamara

pavenka – zimzelen

pavuk – pauk
pavučina – paučina
paždroć – mješavina
paždroćat – napričati svega i svačega
peča (kupila san hćere peču robi za dotu) – bala platna

pečanja – poklon svinjskog mesa kot kolinja prijatelju i susjedu

Ako ni dima, ni ni pečanji.
pečenka – pečenje
ped – udaljenost od vrha palca do vrha kažiprsta (oko 10 cm)

pedaj – pedalj, udaljenost od vrha palca do vrha malog prsta kod rastegnutih prstiju (oko 20 cm)

pedal – pedala

pedalat (pedalal je nazdolun kot da ga vranić goni / brzo trči ili brzo vozi) – okretati pedalu na dvokolici, trčati
pedoći – dagnje
pegla – glačalo

peglat – glačati

Saku subotu potle tanca najprej ju spegla, pa otkunpanja. (seks)

pegućav, pedoćav – pjegav

pegula – nezgoda, nesreća, peh, baksuz
pegulan – nesretan
pejat – voziti

Saka večera spat peja.

pelc, pelica – krzno, krzneni kaput

pek – pekar
pekavina – žgaravica
peknjica – pekarnica
pena – pjena
penit se – pjeniti se, ali i ljutiti se
penta (moran ovu kokoš ubit aš je počela nosit jaja va pente) – jaje bez vanjske kore

pentat – nerazumljivo govoriti

penzija, penzijoner – mirovina, umirovljenik
pepita – uzorak crno-bijelih ili plavo-bijelih kvadratića
pere – lišće

pergul – balkon, terasa

perilo (majko, kega perila iman / mnogo prljave robe) – mjesto kraj izvora gdje se pere roba

perla, perlica – biser, biserić

perlin – plavilo za rublje
perlinat – rublje namakati u vodu s plavilom
pest, pešćica – šaka, šačica

peša – vrsta blitve
pešćevata (zemja) – pjeskovita
pešćeve – šljunak

pešćevići (od mora san prnesla lepi pešćevići) – oblutci

pešćić – kamenčić
pešekan – morski pas
peškarija – ribarnica
peškat (peškaj asa / baci asa) – uhvatiti ili uzeti određenu kartu

pešt, zapešt, zapeštat – usitnjena slanina i češnjak za varivo

pešta (smrdi kot pešta / izuzetno velik smrad) – kuga
peštalor – velik i širok nož kojim se usitnjava pešt
peštat, speštat – tući nekoga, natući

Speštali su Boga va njin, ma ni boji.

peteh, petešić (na Belu nedeju kupit ću petešića kemu se v rit puše / suvenir) – pijetao, pjetlić

petešit – zadovoljavati seksualne potrebe

On samo kukuriče, ma ne peteši. (nema seksa)

petid (se mu j’ Bog zel, samo ni petid) – tek

petjar, petjarit – prosjak, prosjačiti

S petjaron petjarit, ma ne i delit.
petjat – prosjačiti
petroje – petrolej

Ne levaj v oganj petroje. (svađa na svađu)

petrsin – peršin

peverun – feferon

peza, pezat, spezat – vaga, vagati, izvagati

Ni leh otprl usta, već su ga spezali.

pezdojit (se) – penjati se, verati

picat (jaja za Vazan) – udariti jajem o jaje

pićo (brojalica: stari palac kruha prosi, kažiprst ga doma nosi, srednji gledi pa se jedi, ča prstenjak se poji, a mićemu pićotu niš ne ostane) – nešto sitno, maleno
Pidrovi – nadimak jedne obitelji
pijan – alkoholiziran

Ča j’ čovek pijaneji, to mu j’ put duji.
pijandura – pijanica
pijat, pijatić – tanjur, tanjurić

Dobijeno na pijate ima manji valor. (bez truda)

pijažat (se) (sen se pijaža, a niki je za ženu neće) – sviđati se

pikabit – ormar

pikador (roba visi na njin kot na pikadore /mršavost) – vješalica za odijelo

pikjača – vrsta srcolike trešnje

piknja, piknjica – točka, točkica

pilić – pile

pilindrek – bombon s jakim mirison koromača

pilotina – piljevina

pimpjast – spor

pinčur, pinčurić (čin stanen na on pinčur, moran skočit va more) – stijena koja strši iz mora

pinel, pinelić – kist, kistić

pindul, pindulić (vavek mu z bareti visi neki pindul; ala, Ivić, pusti pindulića da stori pipi / reć će mama sinu kad ga uči da sam mokri) – visuljak

pinka – duguljasti kruh
pinpjat – lijeno obavljati neki posao
pinpjast – lijen
pinjata, kotlić za palentu – posuda za kuhanje palente

pipa – lula

pir – svadba

Star.: Ne more jena rit na dva pira.
pirnica – trava pirika
pirni judi – svatovi
pirula – tableta
pirun – vilica

Škrtavcu delavci juhu s pirunon jedu.

pisak – zvižduk, ali i dio glazbala

Od kad mu piski v rit zabil, trdo muči. (ušutkao ga)

pisalo, s. – štapić za pisanje po Pestalocijevoj pločici (Stavi va boršu pločicu i pisalo.)

pismo, po keh pismeh – pismo, preneseno znač. kojom namjerom

pišćenac, pišćenica – veće pile, mlada koka

pišmoja (gleda me kot pišmoja / prestrašeno) – pišmolj

pištola – pištolj

pišuraka – loše vino

pitom, pitomo (pitomo pustit, a divo lovit) – pitom, umiljat

pitur, pitura, piturija (napiturala se j’ i potrošila pituri kot da kamaru beli) – ličilac, boja, ličilački posao

pjačer – ispuniti želju, usluga

pjeskat – pljeskati

pjeta, pjetica – nabor

pjonbo, pjonbalo (hiti udicu pjonbo) – skok na glavu

pjover – nadstrešnica

pjunut, pjuvat – pljunuti

Ne pjuvaj vajer.

pjusnut – pasti, zapljusnuti ali i udariti nekoga

placa – trg, tržnica

placarica – prodavačica na tržnici, brbljavica
plaćila – plaćanja
plahuja – plašljivica
plaka – ploča štednjaka

plamik – plamen

plašćanica – oprta duga oko 6m, široka 3 do 4 cm, pletena od vune, za nošenje tereta

plavat – plivati

plazit – penjati se

plečić – uska vrpca

Najteže j’ s plečićen vezat početak i kraj od meseca.

pleh – lim

plehutat – lepršati, mahati krilima

pleni – pelene
plesan – plijesan
plesniv – pljesniv

plest (besedi su mu se plele) – plesti, zakuckivati

plešiv (i njemu su na glave papar tukli) – ćelav

plet, oplet (ženske su od jutra plele plevel) – plijeviti

pletilo – pletivo

plev ( plev i ogrnjalnica su žensko delo / pljevljenje i nagrnjanje) – pljevljenje
pleva – pljeva
plevel (slak, žijavac, pirika, črevca…) – korov

pliš – baršun

ploh – cijeli komad slanine

plovan, plovanija – svećenik, župa
pljufne (ženskoj z brenti voda sako toliko pljufne zavrat) – zapljusne
pobatičit (se) – zavezati maramu iza glave

pobeć – pobjeći
pobelit – obijeliti, oličiti
poberuh (danas je skoro saki otrok poberuh) – zadnje rođeno dijete

pobirat, pobrat (se) – skupljati, pokupiti se (otići)

poblanjat – ostrugati

poboga – pobogu

poboštrića – izreka, isto što i pobogu

pobrcat – pobacati

pocenet – pojeftiniti
pocurat – pomokriti
pocuranac, pocuranica (rodil njin se pocuranac / rečeno od milošte) – popišanac
počet, pošnel – početi, počeo
počinut – odmoriti
počitak – odmor
počivalo – odmorište
počivanje – odmaranje
počivat – odmarati
počofutat (se) – počupati se za kosu

počopat (kokoše su počopale se broskvi; majko, ma su se počopale sporad njega) – pozobati ali i posvađati

počrnit – pocrniti

poć (ni mi ča ni poć ni doć / uzaludnost) – poći

poćakulat – popričati

poćapala – prihvatila
poćapevat – prihvaćati
poćepkat – lagano prstima nekoliko puta dodirnuti obraze
poćockat – pokucati
pod – kat (kuće)

poda se, podase – ispod sebe

podat – pružiti
podbočit se (muški va tance podboče ruki a ženska se vrti kako brčak) – podbočiti se
podić (bačvu vina se stavi na podić) – podložak, stalaža

podišet – pomirisati

podivet – podivljati

podjist (se) – upala kože od znojenja
podleć – postaviti zamku, staviti jaja pod kokoš
podlet (podlej gulaš da ne zagori) – podliti (juhom ili vodom)

podložak, položak – jaje koje se ostavlja u gnijezdu

podložit, nasadit (kvočku) – staviti jaja pod kokoš

podmučeć – potajno

podnašat (Bog ti neće oprtit više leh ča moreš podnašat) – podnositi
podnica – dio kreveta na kome stoji madrac
po dobe – na vrijeme, rano
podragat – pomilovati

Podragaj muža i on je nečigov otrok.

podražet – poskupiti

Potle pedesete i vreme podražeje.

podrebrica – – – upala ???
podricat – poravnati
podrignut (prišal je, najil se i pobegal, ni arival ni podrignut) – podrignuti

podrsnut – poskliznuti
podrugevat (se) – podrugivati (se)
poduperano – potrošeno

Čovek umre kad podupera svojo vreme.
poduplaj, poduplati – udvostruči, udvostručiti
poduplano – udvostručeno
podurat – potrajati
podvit (čovek ni pas da će podvit rep) – podvinuti
podvrnut, podvrnja – skratiti, podviti, napraviti veći porub
podzime, o pozime – ujesen
podžup (kad ni župana, tu je podžup) – zamjenik župana
pofalit, pofalilo je – ponestati, ponestalo je
pofašat – omotati, povezati zavojem

Tatu bi rabilo ruki pofašat.

pofermat (pofermaj se malo, no, ću ti povedet) – kratko se zaustaviti

pofermevat (se se je pofermeval i gledal) – zaustavljao se

pofinit – posvršavati
pofinjevat – posvršavati
pofrigat (slanu ribu pofrigaj na mrzlen ulen pa će se raspast) – popržiti

pogajat – cjenkati (se)
pogaljufat – opelješiti
poganjat (se) (ta deca se cel dan poganjaju) – trčati amo tamo

pogibat (pogiba za njin) – umirati od čežnje, čeznuti

poglodat, poglotki al ostanki – postrugati, ostaci hrane

pogovorit (se) – porazgovarati

pograbit, pograbni (si su dolci pograbni i spravni za kop) – pograbiti, pograbljani

pogrdet – poružnjeti
pogrest – pogrebsti, očistiti
pogrišpat – naborati
pohajat – hodati (bez cilja)
pohićevat (se) – razbacivati se

pohitat (pohital je stol i kantridi preko poneštri, valda te sada va vrte obedvat) – pobacati
pohlapat – pojesti na brzinu
pohrustat – pojesti grickajući
poiskat – potražiti
poj – pjevanje
poje (pj.: ča je more da bi bilo poje, se bi gospe težakinje bile…) – polje

pojid – briga

pojidat (se) – brinuti (se)

Va bečeh ni sreća leh pojid.

pojist – pojesti

Star.: Ni jenu zimu ni vuk pojil, pa neće ni ovistu.

pojka (tancalo se pojku, valcer, mažurku, šotiš i tanac po hrvacki) – polka
pojužinat – pojesti za užinu
pokantevat – pjevušiti
pokarat – posvađati
pokle, potle – poslije

pokleknut – pokleknuti
pokrit – pokriti
pokrivalo – pokrivač

pokropit (ni ča čekat, ruže treba pokropit) – poprskati modrom galicom

pokrov (ne budi sakemu loncu pokrov) – poklopac

pokusit – okusiti
pokušat – kušati
pokora – pokora

Da ni greha ne bi bilo ni pokori.

pol – polovica

poleć (se) – legnuti, bolovati
polet – politi
polevača – rijetka kukuruzna kaša začinjena vrućim čvarcima

polevat – polijevati
poleveno – poliveno
polihat – poravnati
polimat – isturpijati
pol miša pol tića – šišmiš
polne – podne
polnoćnica – ponoćka
polokat – halapljivo ispiti
položak – nadomjestak za jaje u kokošjem gnijezdu
poltrona – naslonjač
poluštrat – ulaštiti
pomalo, pomanje – polako, polakše
pomastit – pogaziti, izgaziti
pomašćen – izgažen
pomest – pomesti
pomidor – rajčica

pomije – napoj

pomivalo (gren ća aš me čeka pomivalo) – neoprano suđe

pomivat – prati suđe
pomolat – popustiti
pomore – pomogne, pomaže
pomučeć – krišom, bez riječi
pomul, pomulić – okrugli držač, ručka

pomutit – zabuniti (se)
ponarastu – poodrastu
pondejak – ponedjeljak

ponemet (leta su pasala za ponemet brzo) – poludjeti

ponesrećit se – doživjeti nesreću

ponest se, gl. – uspjeti, poći za rukom (Poneslo mi seto delo.)

poneštra – prozor
ponopak – naopako
ponoret – pobjesniti

ponosit (bome, san se nanosil oveh brageš i ponosil ih do kraja) – iznositi

ponošen (ov kapot je ponošen) – upotrebljavan

ponujat – nuditi

Ki ne bi zel kad mu ponujaš, ne bi ni dal kad h njemu prideš.

ponutit – ponuditi

ponjava – deka, pokrivač

ponjuhat – pomirisati

poobedvat – poručati
pootpirat, gl. – pootvarati
popečak – žarač
popejat – provozati
popel – pepeo
popelnica – kutija za pepeo
popelnjak – jutena plahta za nošenje sijena
popičit (se) – pasti na glavu
popičevat (se) – posrtati
popićevat (volin popićevat stari judi) – ispitivati

popiševat – popisivati

popjahnut – isplahnuti

poplašen – prestrašen

popravice (popravice tat nikad neće reć da j’ kriv) – uistinu, doista
poprečki, napoprek – kratice
poprosit – zamoliti
popuhnut, gl. – popuhnuti (Popuhnul je tihi vetar, tihi vetar sa Levanta…)
popuznut se – poskliznuti
porabit – upotrijebiti
porabjeno – potrošeno
poradi (tega) – zbog toga
porahjat – lagano poravnati, protresti (slamaricu)

porajtat (ki porajta ča ona bjezgari / tko mari što ona lupeta) – mariti

porat – pristanište

porcija – obrok
porinut – pogurati
porkarija – svinjarija, nepodopština

Porkarija se pred čovekon taka.

portafoj – lisnica

portun – kućna vrata

poručit, poručili su (kad su delavci poručili, šli su va goru) – doručkovali, marendali

posahnut – povenuti
posahnut – usahnuti
posajmica – drugi dan iza sajma
posebe – posebno
poseć – posjeći

posedet – posjediti

posegnut (oče mu posegnu za saken brhanon / pogledati) – pružiti ruku za nečim

poseje (gleda kot miš s posej / začuđeno) – mekinje, ali i pjege na licu
posema – posve
posensega – potpuno

posest (se) – sjesti

poset – posijati

posipač (kamik posipač se stavi na vrh japnenice; potle dažja zogar po ceste nahita posipač) – usitnjeni kamen za posipanje
posivet – posijediti
poskakevat (Glava mu j’ poskakevala po škalineh, a on je vapil: – Sveta Trojice, pomori! – Ne rabi, ne, ćemo ga i sami! – zijali su grajani) – poskakivati

poskriveć – neopazice
posloženo (zdavni posloženi koguli) – posloženi, postavljeni
poslušan – slušam
posmudat – ponjuhati
posnažit – očistiti
posokolit se – usuditi se

pospat – malo duže spavati
pospravit – pospremiti
posrebat – posrkati

Posrebal je živjenje z velun žlicun.

postav (Milka je košćata kot šćika i ima visok postav) – stas
post – post
postit – postiti

Ona ti već 35 let posti – od jutra.

postoli (to j’ drugi par postol / to je posve drukčije) – cipele

postorit – posvršavati

Prej smrti rabi si ostanki postorit.
postoreno – posvršavano
postrojit – obojati
posujeno – posuđeno

Posujeno a ne vrnjeno je kot ukradeno.

posujilo – posuđeno

Sako posujilo čeka vratilo.

posujilnica – novčani zavod (banka)

posuminjat – posumnjati

posumporat (ruži) – obaviti sumporanje trsja

posvadit (se) – posvađati se

posvajen – posvađan
posve, pose – u potpunosti
posvojat – prisvojiti
pošada – posuđe
poškercat – pošaliti
poškrtat (pretisni škartacu i poškrtaj ti rubi) – postrugati
poškuret – potamniti
pošlatat, po šlate – opipati, pipkajući
pošmrcat – bijesno pobacati
pošpijat – zaviriti

pošta (kad priden na poštu hitin udicu, ne prej) – poštanski ured ali i točno određeno mjesto za ribolov

poštimat – pohvaliti

poštivat (poštivala j’ su robu va boro; frmenta zrasla poštivana kot soldati) – složiti

poštrpat – pročistiti (šumarak)
poštukat – ožbukati
pot, potan – znoj, znojan

O Petrove j’ čovek naležeć potan.

potancevat (volel je potancevat; ča potancuješ, hod curat / poskakivati) – plesati ali povremeno poskakivati (cupkati na mjestu)

potapka, potacka – potapše
potareno – pobrisano
poteć – potrčati
potekovanje, potekovat, poteknjada – stalno nekamo trčati, žuriti, užurbanost
poteplit – podgrijati
potepuh – skitnica
potirat – potjerati
potisnut – stegnuti

potit se, spotit (rabi se tri put spotit prej leh kruha jist / oranje, žetva, mljevenje) – znojiti se, oznojiti

potle – poslije
potleje – kasnije
potleh, potloh, natleh – po podu, na tlu

potoćano, potoćat (s kruhon potoćaj gulaš) – umočeno, pokupiti
potrdit – potvrditi
potreba – potreba

Star.: Jena potreba kupi, druga proda.
potrebito – potrebno
potrefit – pogoditi

Bog zna, čovek potrefi.

potreso – ukoso
potrkanja – strka
potropat (potropaj z nogami da vidiš kako daski drže) – udariti nogama o pod

potrošit (potrošil bi i papine moći / rastrošnost) – utrošiti

potrpet – potrpjeti

Star.: Bog ti da jušto koliko moreš potrpet.
potrpežjiv – strpljiv
potrt – pobrisati

potstrić (se) – podšišati (se)
povedanja – pričanja
povedat, povedet – pričati, reći

povenut – uvenuti
povenjen – uvenjen
povezutina – pogrdan izraz za ženu koja živi s muškarcem mimo braka i božjeg blagoslova
povret – ishlapiti kuhanjem
pozabit, pozabjevat – zaboraviti, zaboravljati

pozabjiv – zaboravljiv

On je pozabjiv samo kad treba vrnut.

pozapret – pozatvarati

pozdignut, pozdignjeno – podignuti, podignuto
pozdolica – nizbrdica
pozgorun – uspravno

Lačan čovek i prazna vreća ne stoje pozgorun.
pozijat – povikati
pozime, o pozime, opozimak – jesen

poznimat (s krizbana se prvo poznimaju boćice) – poskidati

poznopak – naopako

pozobat (tići su nan so grozje pozobali) – pojesti
požbokan – ožbukan
požerat – požderati

požeruh – izjelica
požmaret . izblijediti, izgubiti boju
požubjat – pogrickati

praća – praćka
praćat – trčati, bježati
prah (brojalica: na moru je jedan brod, pun je praha i balot…) – prašina, barut

prajak, prajki (tu zimu je bil takov glad da bi bili i prajki pojili) – papak, papci

pralica – željezna poluga

prasac, prašćić – svinja, prasence, odojak

Star.: Ča daš mužu i prašćiću vavek najdeš.

praskva – breskva

prasnut – udariti, prasnuti
prašćarija – mjesto gdje se prodaju svinje
prašće – suho granje za potpalu, suharci

prašćevina – svinjetina
prašći – svinjski
prašći vagoni – teretni vagoni
prat – prati
prat (prali su s kanuli se do noći) – jako pucati, bombardirati

pratika – vještina

pravica – pravda

praz (zavit kot prazji rog / zavrnut) – ovan

prč – jarac

Ni prč ne skače ako koza ne zdigne rep.

prčit (se) – ljutiti se, ali i praviti se važan, isticati se

prčkarija, prškarija – sitnice

prćuh – životinjski želudac

prdac – prdac

Star.: Ki od straha umre, njemu s prci zvone.

prdast – uvredljiv
prebedasto – preglupo
precij – cijena
predelat – preraditi
predelevat – prerađivati
predika, predikat (velečasni je predikal, ma ni proval) – propovijed, propovijedati

predikalnica – propovijedaonica
predomislet (se) – predomisliti (se)
pred škuro – u sumrak
prefalo – nehotice, pogrešno
prefriganac – lukavac
pregudat (se) – svađati (se), prigovarati

prehitit, prehićevat – prebaciti, prebacivati

Delo stori, a ne prehiti preko ramena.

prehtat (se) (prehtaju se okol Iveta, ma da bi za ča) – svađati se

preiskat (preiskala mu j’ si žepi) – pretražiti
prej – prije
preja – pređa

Za potrpet moraš bit od dobre vuni spreden.

prejidat (hiti kravan pest sena, viš da nimaju ča prejidat) – preživati

prejist – pregristi

Boje ti j’ zajik pregrist leh reć ča ni.

prekčera – prekjučer

prekombrčit (se) – prevrnuti se, napraviti kolut

prekonjat – prebroditi

Mi prekonjali, oni prejahali.

prekupošćica, ž. – preprodavačica, nakupac
premića – premalena
premij – nagrada

premore – uzmogne

Kako ki premore tako da.

premošćina (pul njih ni bogatija, ma j’ premošćina) – imućnost

premožan – imućan

Prej će pomoć siromah leh premožan.

premučat – prešutjeti

Nevesta mora saku drugu premučat.

prenačinit – preinačiti
prenašat – prenositi
prenavjat (se) – pretvarati se

Prenavja se kot da j’ krajice z riti pala.

Prenesla, prenest – prenijela (s jednog mjesta na drugo) ali i porod iza termina
preparandija – učiteljska škola
preplavat – preplivati
prepustit – prepustiti

Prepusti danas, prepusti jutra, tadrugidan nisi sam svoj.
prerisat – precrtati
presadelac – neiskopani krumpir koji drugo ljeto sam nikne
presajevat – presađivati
presan – prijesan, sirov

preseć, presekal (presekal ju j’ va besede) – presjeći, presjekao

presest – prisjesti

preslica – preslica

Star.: Joh ti mužu ki zganje ženu da prime preslicu.

preslepili su, preslepit – utajiti

Pol soldi su pokrali, pol preslepili.

presnac – vrsta kolača
presno – sirovo
presortat – presložiti
prespat – prespavati

Star.: Ča noć prespi, to vuk poji.

preša, ž. – tijesak, ali i žurba

prešit, gl. – žuriti (mala, ne preši odrast, aš ćeš prebrzo ostaret)

preteć, pretekovat – preteći, preticati

pretegnut – pretegnuti

pretočit, pretakat (vinari susvojni tri dni pretakali dokle su pretočili) – pretočiti, pretakati
pretrdo – pretvrdo
prevarito – varljivo
prevažat – prevoziti
preveć – previše

prevret – ponovno zakuhati
prevrnut – prevrnuti
prez – bez

prezdavna jama (va prezdavnoj jame biva Malik) – jama bez dna

prezet, prezimat – preuzeti, preuzimati

Jedino se petjaru niki ne riva mesto prezet.

prezid – potporni zid koji drži zemlju lijehe

prežet (hodi semo da ti taj ješmik na oke prežanjen) – liječenje ječmenca na oku uz pomoć srpa i čarobnih riječi

prežganica – vrsta juhe

prežgat – zaprškom začiniti

prežerat (se) – prejesti (se)

prežig, prežgalina – zaprška

prhavica – žeravica

Jubav je kot prhavica, smiron moraš va nju puhat.
prhlić – prve pahuljice snijega
prhut – perut

prhutaju, prhute (kokoše se prhutaju, bit će daž al imaju tekuti) – čeprkaju i valjaju se u prašini, trijebe se

pribrankanat – dovući teško breme
prićapat (prićapaj mi sled tu koltrinu) – pripomoć pri hvatanju
prićuknut – napomenuti, nagovijestiti, naslutiti
pridelat – privrijediti

Čovek ne živeje od zemji leh od onega ča na njoj pridela.

pridevak – nadimak
prifalet – uzmanjkati
priforca – na silu

prigibat (se) – sagibati se

Ča se više prigibješ, više ti se rit vidi.
prignat – dognati
prignut (se) – sagnuti se
prignjen – prignut, sagnut
prignjevat – prigibati se
prihajat – dolaziti

prihludit – dolutati

prijahal (sv. Juraj prijahal je na zelenen konje / proljeće) – dojahati

prijet, prijimat – primiti, primati

prikanpanat – doskitati

prikoštat (se) – prilijepiti se

prikuntenat – odobriti

prilet – doliti
prilevat – dolijevati
primotat (vrag zna od kude se primotal va grad) – doći, naići

pripeć (Kad sunce pripeče, Sveti Petar na prage jaje speče) – pripeći
pripomoć – ispomoć
pripovedat (svojni su pripovedali o nekoj Roške z Mihovila) – pripovijedati

pripravjat – pripremati

pripejat (sako leto ov fantesina drugu divojku pripeja) – dovesti
pripravit – pripremiti
pripravno – spremno
pripret (pripri vratnice na poneštre) – pritvoriti

priprt – pritvoren
priputit – prikopčati
priseć – prisegnuti

Pred licen božjen bi prisegal, a zad hrbata mu ukral.

prisega – zakletva
priskočit – skočiti u pomoć, pomoći
priskrbet – priskrbiti
prismilet – sažaliti

prismudit – zagorjeti

prisojan – osunčan
prispodabja, prispodabjat – nalikuje, uprizoruje (se)
pristat (ona stomanja mu pristoji kot prascu zvonac) – pristajati, odgovarati

prišlić – pridošlica

prišmujat se – prišuljati se

prišparat – uštedjeti

Ča mlad prišparaš, star najdeš.

Star.: Više vredi prišparano jaje, leh pojedena kokoš.

prit – doći
prit na se – doći k sebi
priteć, pritekla – dotrčati, dotrčala
pritenda, pritendast, pritendit se – kicoš, umišljen, praviti se važan

priteškat (neš mi j’ na štumihe priteškalo) – mučnina, teško na želucu

privezat (ruži rabi obrezat, privezat, okopat, sumporat i kropit ako će grozja bit) – privezati
privredit – priskrbiti
Ne moreš va isto vreme sebe privredit i drugemu ugodit.

prizorit (smokvi belice prej prizore od moric) – sazriju

prizrenut, ozrenut – sazreti

priženit (se) – ići za zeta
prkal – pamučna tkanina
prkatorij – čistilište

prkja, prkjast – pričalica, brbljav

prkjat – pričati bez veze

prlj – božur

prnest, prnašat – donijeti, donositi

Star.: Sv. Duh prnest će vreću buh. (mijenjaju se slamarice)

probelit – izustiti

probuć se – presvući se

procedilnica – cjedilo

procesija – mimohod

prodat, prodavat – prodati, prodavati

Star.: Drago bi ga prodal, ki ga ne pozna.
profum, naprofuman – parfem, namirisan
prognat – protjerati
prokjet – proklinjati
prokurat – nabaviti
proletat – prolijetati
pronest – početi nositi jaja

propadina – rupa u koju nešto propada

Čovek je čudna propadina, ji i sere.
propelo – raspelo
propijo – upravo tako

proplavat – proplivati

proprat, gl. – ovlaš oprati, tek toliko da se skine velika prljavština

prorajtat, gl. – spiskati

proset, gl. – prosijati

prosit, gl. – moliti (Kega moraš prosit, ni mu se ča grozit.)

proskubat, gl. – prorijeđivati

proskust, gl. – prorijediti (salatu)

prostit, gl. – oprostiti (da prostiš, gren rodit / stidljivost)

prosut, gl. – prosuti

prošćenje, s. – oprost (ako te pita prošćenje, znači da mu j’ prišlo z riti va glavu)

prošeći, gl. – prošetaj

prošpijat, gl. – proviriti

prošupit, gl. – probušiti

prošupjeno, pridj. – probušeno

proti – protiv ( Ni imel ni za ni proti.)

protirat, gl. – protjerati

proto, m. – nadglednik radova

prova (broda), ž. – pramac

prova, ž. pokus

provat, provevat, gl. – kušati, isprobavati

provano, pridj. – isprobano

provizorijo, pril. – privremeno

provreslo, provrezlo, s. – ručke na torbi, držak

provrtat, gl. – svrdlom probušiti

provrtož, pridj. – snalažljiv (samo ti njega pusti, on je provrtož čovek)

proždragat, gl. – pročistiti

prška, ž. – sitnica (za saku pršku obesi nos / uvrijeđenost)

prškat, gl. – prčkati

pršona, ž. – osoba

prtit se, gl. – penjati se

prušijani, škure, ž. mn. – rebrenice

prut, m. – štap

prutica, ž. letvica

prvi mrak, m. – sumrak (deca gredu doma kad prvi mrak pade i Zdravamarija zazvoni)
prvi taj – prvo branje radića ili mlade salate
prvo – prije

pržun, m. – zatvor

puč, ž. – napuklina, pukotina

puh, m. – puh (

puhalnica, ž. – cijev za raspirivanje vatre

puhanac, m. – na plaki ispečen komad razvaljanog tijesta

puholovac, m. – lovac na puhove

puk, m. – narod

pukalnica, ž. – od bazge napravljena naprava za izbacivanje lumbera

pul – kod

pulicaj, m. – policajac (brojalica: Ajn, cvaj, draj, Mate pulicaj)

pulpit, m.- propovjedaonica

puls, m. – bilo

pulsi, m.mn.- pletene orukvice za zapešće; zapesnice ili donji dio rukava (na đile su mi se raskinuli pulsi)

Frajarica frajaru najprej oplete beli pulsi, potle mu stavi črni oćali.

pult, m. – tezga

pumidor, m. – rajčica

punat, m. – bod, ubod

punta, ž. – srce olovke

punta, ž. – poluga

punčinela, ž. – zvrk

punpa, pumpa, ž. – crpka

punpijer, pumpijer, m. – vatrogasac

puntape, m. – broš

Ne ću bit sakemu muškemu puntape.

puntat, gl.

puntano, pridj. – poduprijeti, poduprto

puntela, ž. – potpornjak

puntica, ž. – okrajak

puntin, m. – jastuk za novorođenče

Kad se oženiš, neće te sekrva va puntine nosit.

pupa, pupica, ž. – lutka, lutkica

pupčići, m. mn. – svatovski bomboni

pupolotić, m. – lutak

pur je – ipak je

purga, ž. – sredstvo za čišćenje

purit se, gl. – ljutiti se

pusni, pridj. – pokladni

Pust, m. – vrijeme karnevala

pusteja, posteja, ž. – krevet (saka pusteja ima zglavje, znožje, boki, podnicu, šuštu i štramac, zgora su kušini va štikaneh kušinelnicah i pokrivala: lancun, ponjava, krpatur, a za lepo videt i koperta)

pustit, gl. – ostaviti (već ju drugi frajar pustil)

pustolina, ž. – pustoš

puše na vijaji – naleti vjetra

puškarnica, ž. – otvori na zidinama

putac, m. – dugme

putar, m. – maslac

Putar delan, putar je, ki ga dela, drek mu je. (praviti putar za prodaju)

putnica, ž. – osobna karta ili posebna putovnica za prijelaz granice

puzat, pužen, gl. – klizati, klizim (ki vrag je zmislel ti okrugli šoldi, lih mi pužu zmed prsti)

pužal, m. – baklja od rasjeckanog suhog drva