v, va – u
vabac, vapci, zavapčit – sadnica (najčešće vinove loze), sadnice, staviti sadnice u zemlju dok puste korijenje
vabit – mamiti

vač – u što

vadit (se) (čovek se vadi dokle j’ živ) – učiti

vadne (ki po noće lohni, vadne spi) – po danu
vahtar – čuvar pruge
vahtarica – stražarnica uz željezničku prugu
vaja, vajat – vrijedi, vrijediti
vajat (se) – valjati, kotrljati
va jatnen – u zavjetrini
vaje – odmah

vajer – uvis

Ni ča pjuvat vajer.

vajme Boga – u ime Boga

vajser, valcer (vajser, pojka i mažurka/plesovi) – valcer

vala – uvala, draga
vali – valovi ali i posebno počešljana kosa
valiža – kovčeg

valor (ni veri va besedah bez valora) – vrijednost
valput – upravitelj, nekada kapitan grada
valtana – ograđeni dio lijehe određen za sijanje, obično pod staklom

(h) van – k vama

van, vane – van, vani

vanka – van

Kada se dva karaju, tretemu j’ najboje pobeć.

vanšćak – stanovnik van grada

vanšćina – selo, područje van grada

vapaj, vapit – zapomaganje, zapomagati

Ni ča vapit ako niki ne čuje.

vapor – brod

vas (saka vas svoj glas) – zaselak
vas – sav, cijel, potpun
va se – u sebe
va sred – u sredinu
va ten – u tome
vaška (nalej vašku vodi da blago pije) – korito

vata (pul muža ti nete stavit vatu na pusteju) – pamuk

vavek, vavek i vekon – uvijek, vječno

Vavek je ruk duplo od ust.

Vazan, vazmeni (ima rit kot vazmenu pogaču) – Uskrs, uskrsni
vazmeni luk – uskrsni luk
važ, važić – posuda, vaza, vazica, staklenka

važgat, važigat – upaliti, paliti
važig – potpala
vehnut, zavehnulo – venuti, zavenulo

veje – suho lišće

vej ga vrah (vej ga vrah kuda klati) – izreka: tko bi znao

vejnak – jutena plahta za nošenje suhoh lišća

vel, veleta – veo

veli – veliki
veljaki (stari izraz, više se ne čuje) – gospoda
veltrina – ormar sa staklima, izlog

velud (dijamant je lepše videt na velude nego na fruštanje) – baršun

vera (va njin ni veri / nevjerovanje) – vjera
veramente – zapravo
verdura – povrće
verica – vjenčani prsten
Bi bilo boje da njoj vericu stavil na zajik leh na prst.
vero – zaista, doista

verovat – vjerovati

Boje verovat leh saku provat.
vers – stih
verugi – lanac

Star.: Veruga za verugu drži.

verunauk – vjeronauk

veselo, veseleje – veselo, veselije
veslar – izrađivač vesala, nekad popularno zanimanje
vešća – leptir

Sreća j’ kot vešća, teško se ferma, brzo odleti.
vešica – mekana glavica kupusa
veštid – odijelo

vetar – vjetar

Šupu glavu vetar hrani.

vetren – nestalan

vetrnica (iman vetrnicu va žepe / besparica) – kraška pukotina u kojoj nestaje voda

veverica (dobili smo nevestu, brzu kot veverica šegavu kot lesica) – vjeverica
veževat – vezivati
vicija (ima osandeset let i viciju teć za maletinami) – mana, loša navika

vicijat, zvicijat (otroka) – maziti, razmaziti dijete

vida (njemu fale dve vidi va glave / s njin nije sve u redu) – vijak
vidat – zavrtati vijak
videj, viš – vidi, pogledaj
videt – vidjeti
vidrijol – modra galica

vidulice (zasople vidulice, poskočile divojčice) – svirale

vijaj (i ovega su vijaja zakasnili) – putovanje, put

vijola – ljubičasto

vijolica – ljubičica

vilest, zilest – niknuti

Poseli su seme zla, sad vileza greh do greha.

vilija – bdijenje uoči blagdana

Vilija Božja – Badnjak, dan uoči
vilina kosa – vilina kosa, nametnik u travi
vinč – kolotura
vinta, vintat – kočnica, kočiti

Halavanje vintu pod rit, ma za korist.

vinuka – lišće vinove loze

vin veka, odvavek – oduvijek

virugi – lanac

viš (viš na, gredu zgorun) – vidi, pogledaj

vizavi – nasuprot

vižita – posjet

vižitat – pregledati

vlačit – izvlačiti drva iz šume uz pomoć konja

vladat – vladati

Lagje j’ pazit vreću buh, nego nevajatu žensku.

vlaka – šumski put

vlas, vlasi – kosa

vlast – upravljanje (državom, općinom, firmom…)

Vlast je slast, a slast po kurbarije diši.

vlaško leto (platit te ti to na vlaško leto) – nikada

vlat (puhni va vlat travi i prit će vila Uškarica) – stabljika

vlih – netom

vnuk, vnuka – unuk, unuka
voja – volja
volari (volari su ceneji od konjari) – vozari s volovima
volet – voljeti
volta – luk, svod

vošćena sveća (umirućemu stavi vošćenu sveću v ruki) – svijeća od voska

voz, vozić – zaprežna kola

voževali (su zimu su voževali z voli) – vozili
vranica – slezena
vrag (kot da j’ vragu z vreći pal / nemirko) – đavo

vragat, vragaju (oni se nakramaju pak deca vragaju / pijani roditelji raspuštena djeca) – praviti nestašluke

vrajža, vražnja – vražja
vrana – vrsta ptice
vranić (ta mularija bi i vranića zmutila) – vrag (u ublaženom smislu)

vratnica – jedna strana rebrenice od prozora ili okvir od vrata
vrbanac – bolest svinja (erizipel)
vrčina – noćna posuda

Isti drek, samo druga vrčina.

vrć / vrći, navrći (ki će ti vrć zgor ča platiš; navrći, navrći, tr nećeš ti nosit breme; Miho j’ pital urara ako će mu navrć i jenu miću uricu kad je kupil žvejarin) – staviti, nadodati
vre – vrije
vreć, razvreć – vrći, razvrgnuti
vreća – vreća
vreda (vreda pridi aš mi je sila/žurba) – brzo
vredi – vrijediti
vrelo – vruće

I na vrelu se jubav moreš opeć.

vreme (vreme zije, vreme ruši) – vrijeme

vremenit (Ronjgov bi rekal da čovek ni star nego vremenit) – stariji

vresak (naberi vreska za čaj) – vrijesak (Satureia spp.)
vret – vrjati
vreteno – drveni štapić na koji se namata pređa
vrh, vrhi – vrh, vrhovi
vrh vrha (stavi mi tu koficu salati vrh vrha košari) – na sam vrh
vriskat – vrištati
vritnjače, vritnjakat (čovek ni vreća da ga moreš vritnjakat) – udara nogon, udarati

vritnjak (i vritnjak te rine naprvo) – udarac nogom

vrnut (se) (kadgod se vrne z njigove posteji diši kot kurba) – vratiti (dug), vratiti se

vrnjat (se) (dobra placarica menja pun koš za pun žep) – vraćati (se)
vrša – pletena ili žičana košara za ulov rakova
vršiki (naberi vršik od jelvice i stavi ih va cukar pa na sunce / lek za kašaj) – vrhovi jele

vršit (kega vraga to vrši po kuće / traži; saki dan neš vrši va grade / obavlja) – tražiti, obavljati

vrtat (vrta, vrta pa j’ zvrtal mojo strpjenje) – bušiti

vrtet (lahko se j’ vrtet va svojoj kuće / snaći se) – vrtjeti (se)

vrtiprah – prevrtljivac

vruja – izvor vode u moru

vrutak (pusti koprivu da stori dva vrutka, ocedi i hiti na malo ula, posoli pa zalej z jaji) – ključanje

vrvet, vrzlat, vrzjaju (judi vrve; judi vrzlaju) – vrvjeti, hrliti, ići simo tamo
vrzulin – vrsta ptice pjevice
vuć, vuču – vući, vuku
vuk – smokva (posebno velika vrsta, ima ih zelenih i crnih)